Rođen prije 30 godina - QUATTRO

Pobjednički projekt

Tehnika quattro pogona

Audijev quattro započeo je eru ugrađivanja integralnog pogona u putničke automobile te upravo njemu možemo zahvaliti što ih danas u ponudi ima gotovo svaki proizvođač. Sam početak nastanka quattra bio je iznimno zanimljiv. Nevjerojatno zvuči podatak da je do prije 25 godina tehnologija integralnog pogona bila rezervisana isključivo za glomazna terenska vozila. Problem je ležao u nemogućnosti inženjera da stvore dovoljno kompaktan i čvrst sistem koji ne bi značajno otežao automobil te koji bi nudio performanse vrijedne dodatnog troška.

Spasonosno rješenje dolazi 1977. godine kada trio Volkswagenovih inženjera integralni pogon vojnog vozila Iltis prebacuje na prototipni Audi 80. Mladi Audijevi inženjeri skoncentrisali su se na dva glavna cilja: pogon na sve točkove mora biti permanentan, te biti u stanju da bez zasebnog razdjelnog prijenosnika s dva kardanska vratila pogoni prema naprijed.

Princip rada quattro pogona

Kod pogona na sva četiri točka se snaga motora permanentno i optimalno raspodjeljuje na sva četiri točka. Quattro pogon pruža prvoklasnu aktivnu sigurnost, pouzdanu trakciju gotovo na svim cestama i svim vremenskim uvjetima. Princip je sljedeći: Dok se četiri kočnice brinu o efikasnijem kočenju, za to vrijeme četiri pogonska točka omogućavaju bolje ubrzanje i preciznije bočno vođenje. Konsekventna realizacija ovog zakona fizike jeste Audijev permanentni pogon na sve točkove, quattro. Kod vožnje u krivini točkovi prelaze različite dužine putanje.

Da bi se razlike između prednjih i stražnjih osovina iznivelisale, a pogonska snaga motora raspodijelila prema naprijed i natrag, na scenu stupa središnji diferencijal kao glavni akter pogonskog sklopa quattro pogona. Ovisno o situaciji vožnje i uvjetima ceste on kontinuirano raspodjeljuje pogonsku snagu između prednje i stražnje osovine, ali i bez zadrške koriguje promjene na točkovima.

Posebno na skliskoj podlozi središnji diferencijal će se pobrinuti za bolju trakciju, odnosno sigurnu vožnju – čak i tamo, gdje vozila s pogonom na dva točka gube trakciju. Quattro-pogon s asimetrično-dinamičkom raspodjelom pogonskog momenta permanentno i ciljano prenosi snagu i obrtni moment na prednju i stražnju osovinu.  
U režimu vožnje to znači: Kada prednja osovina, npr. zbog snijega, ne može pružiti svoj potpuni učinak, središnji diferencijal će veliki dio snage i momenta raspodijeliti na stražnju osovinu, čak do 85% bez ESP-intervencije. Uz pomoć elektronskih sistema regulacije ovaj učinak se može realizovati do 100%. Ovaj režim raspodjele snage i momenta funkcioniše i u slučaju nedovoljne trakcije na stražnjoj osovini, kada se veći dio snage i momenta šalje na prednju osovinu.

 

Šuplje vratilo– Audijev genijalan potez

Franz Tengler, šef odjela za prijenosne konstrukcije došao je na ideju, koja je bila  jednostavna, ali i revolucionarna: 263 milimetra duga, šuplja sekundarna osovina u mjenjaču, preko koje snaga teče u dva pravca. Od njenog stražnjeg kraja osovina pokreće tzv. kavez centralnog diferencijala s mogućnošću manuelne blokade. Diferencijal šalje 50% snage preko kardanskog vratila na stražnju osovinu, koja također ima vlastiti diferencijal s mogućnošću blokade. Druga polovica pogonskog momenta dospijeva preko pogonskog vratila, koje se rotira u šupljem sekundarnom vratilu, do diferencijala prednje osovine. Time šuplja osovina omogućava pogon na sva četiri točka, kontinuirano, lagano, kompaktno i efikasno.

Prvi Audi quattro

„Željeli smo simbolizirati automobil koji čvrsto stoji na zemlji. Taj automobil nije trebao prezentirati eleganciju, već umijeće“, objašnjava nekadašnji šef dizajna, Hartmut Warkuß, ciljeve Audija prilikom proizvodnje prvog automobila s quattro pogonom. Audi 80 Coupé s dva vrata, lakiran u bijeloj boji, stajao je 3.marta 1980.godine, okružen cvijetnim aranžmanom, u Ledenoj dvorani ženevskog sajma automobila. Ovaj kompaktni peterosjed bio je dugačak 4.404 mm, s međuosovinskim razmakom od 2.524 milimetara. Svjestan značaja ovog događaja, šef razvoja  Dr. Ferdinand Piëch rekao je tom prilikom: „Ovo je premijera pogona na sve točkove kojeg smo ugradili u putničko vozilo.“
Kao pogon služio je uzdužno ugrađeni 5-cilindarski turbo zapremine 2.144 cm3, snage 147 kW (200 KS). Ovaj quattro-model težine 1,3 tone postizao je za 7,1 sekundu ubrzanje od 0 do 100 km/h. Po cijeni od 49.900 njemačkih maraka, što je u to vrijeme predstavljalo pozamašnu sumu, bio je opremljen točkovima formata 6Jx15 s gumama širine 225/50, sportskim sjedalima i svjetlima za maglu.

Proizvodnja je startala 1980.godine – u ingolstadtskoj manufakturnoj hali N2. Najprije se radilo o manjim serijama od po 400 komada, koji su trebali poslužiti za homologaciju trkaćih automobila predviđenih za svjetski šampionat u reliju. Javnost je od prvog dana bila impresionirana ovim revolucionarnim konceptom pogona, tako da je Audi s mukom odgovarao na ogromnu potražnju tržišta. Do prestanka proizvodnje ovog modela, u maju 1991., kupcima je isporučeno 11.452 primjeraka.
I nakon 30 godina je quattro pogon još uvijek broj jedan neprikosnoveni pogonski koncept za suverenu trakciju. Nijedan proizvođač premium vozila ne proizvodi i ne prodaje više vozila sa pogonom na sva četiri točka kao Audi. Ovo je potvrđeno od strane Njemačke asocijacije automobilske industrije. Otprilike jedna trećina svih Audi vozila opremljena je ovom tehnologijom.

Serijski quattro modeli

Prvi quattro iz 80-te godine nije dugo bio usamljen na cestama svijeta. Već 1982. pridružilo mu se još pet srodnika - Audi Coupé, Audi 80/90 i Audi 100/200, najaerodinamičniji model na svijetu 80-tih godina prošlog stoljeća. Na čelo palete probio se  1988. godine model V8, u početku naoružan snagom od 185 kW (250 KS) odnosno kasnije sa 206 kW (280 KS).Ova limuzina je u svim varijantama imala quattro pogon; čak i kod njenog nasljednika, Audija A8, kupci su tražili skoro isključivo varijantu s quattro pogonom. Godinama nakon toga top modeli luksuz-klase nose titulu najjačih Audi serijskih modela s quattro pogonom. Početkom 2009. godine primat preuzima supersportski automobil R8 5.2 FSI sa specijalno za njega koncipiranim quattro-pogon, koji snagu motora primarno šalje na stražnju osovinu.  

1995 Audi odlučuje i svoje TDI-modele opremiti quattro pogonima, te stvoriti savršeno harmoničnu kombinaciju. Prvi model ovog tipa bio je A6 2.5 TDI quattro; njegov V6 imao je snagu od 103 kW (140 KS). Paleta modela nastavila se širiti: A3 i A4 – sa 1.8 TFSI i 2.0 TDI, svi sa quattro pogonom. Njihov lider bez sumnje je Q7 V12 TDI quattro – najsnažniji dizelski SUV na svijetu, koji iz 6-litarske zapremine crpi 368 kW (500 KS).