Volvo - pionir sigurnosti

10. godišnjica WHIPS-a

„Prvi automobil s ugrađenim WHIPS sistemom bio je Volvo S80.“, ističe Lotta Jakobsson, sigurnosna stručnjakinja Volva i jedna od osoba zadužena za razvoj WHIPS sistema. Bilo je to 1998. godine, a već 2000. WHIPS je postao dijelom standardne opreme na svim prednjim Volvo sjedištima. „Sistem je prošao neprestani proces poboljšavanja i razvoja tokom svih ovih godina, tako da sada slavimo njegov deseti rođendan.“, napominje Lotta Jakobsson.
 
Kod udarca u zadnji dio vozila, velika udarna snaga može se svaliti na krhku konstrukciju vrata. Silina udara gura tijelo prema naprijed i,  ako glava ne ubrza skupa s tijelom, vrat može biti prenapregnut. Prvi simptomi kod vratnih povreda su bol vrata, glavobolja i ukočenost vratnih mišića. Ovi simptomi nestaju nakon nekoliko sedmica, ali ponekad mogu trajati i duže. „Prava zaštita od trzajnih povreda trebala bi smanjiti pokrete glave u odnosu na gornji dio tijela. Razlika između pokreta različitih dijelova tijela trebala bi biti što manja. Naš jedinstveni WHIPS sistem zaštite dizajniran je kako bi prenio nadolazeću udarnu silu kroz cijelu figuru tijela i glave, te time smanjio utjecaj koju udarna sila može ispoljiti na tijelo u pokretu.“, kaže Lotta Jakobsson.

„Naslon za glavu prati pokret tijela prema nazad i malo se izmješta prema nazad u odnosu prema jastučićima na sjedištima. Time se smanjuje sila koja pritišće glavu i vrat. Uz to, WHIPS sistem zaštite nalazi se blizu glave i pomaknut je malo prema gore, tako da glava ima odličnu potporu. WHIPS se pokazao vrlo primjenjivim kod udaraca u zadnji dio.“, ističe Lotta Jakobsson i dodaje: „Naši testovi pokazuju da je rizik od nastanka dugotrajnih bolova koji često nastaju kod stražnjih sudara prepolovljen. Još neka ispitivanja izvan naše kuće potvrđuju ove rezultate.“
 
Desetljeća razvoja

Od ranih 1970-tih Volvov istraživački tim analizirao je stvarne prometne nesreće kako bi unaprijedio sigurnost svojih automobila. Stručnjaci su ubrzo shvatili da su povrede vrata uobičajene kod udara u stražnji kraj vozila. Uslijedio je ozbiljan rad na razvoju tehničkih rješenja koja bi trebala zaštititi putnike od trzajnih povreda vrata. Proizveden je siguran naslon za glavu, smješten iznad i iza glave. Od 1970-tih u svim Volvo automobilima naslon za glavu postao je standard.

Tokom 1980-tih i 90-tih nekoliko analiza je provedeno uz pomoć medicinskih eksperata, kako bi se usavršila zaštita za vrat kod stražnjeg udara.
„U ranim 1990-tima razvili smo jedinstveni kompjuterizirani model ljudskog tijela. Uz pomoć ovog modela i našeg znanja o stvarnim nesrećama, mogli smo proučavati učinke različitih parametara na sjedištima i na pokretima kičme. Sistem WHIPS je razvijen na osnovu ovih istraživanja.“, naglašava Lotta Jakobsson.

Posebna crash test lutka kao pomoć pri testiranjima

Lotta napominje kako je Volvo bio jedan od prvih proizvođača koji je razvio crash test lutku stvorenu za testiranje stražnjih udara, takozvanu BioRID. Ova lutka demonstrira iste pokrete kao ljudsko tijelo pogođeno od nazad. Silina udara na vrat lutke može se mjeriti, te procijeniti rizik od nastanka povrede.

BioRID lutku razvio je Chalmers University of Technology i švedska automobilska industrija krajem 1990-tih. Ova jedinstvena lutka, koja je otada postala dijelom standardne industrijske testne opreme, brojila je 100 primjeraka. „Naša crash test lutka polučila je veliki učinak na razvoj cjelokupnog područja, jer smo sada mogli provesti testiranja udara koja su bila bliska stvarnosti.“, ističe Lotta Jakobsson, odgovorna za BioRID razvojni projekat. „Osiguravajuća industrija koristila se lutkom tokom prošlih pet godina kako bi procijenila efikasnost sjedišta. Čak je i EuroNCAP nedavno počeo koristiti našu lutku za svoj sistem ocjenjivanja zaštite od trzajnih povreda na sjedištima.“

Efikasni preventivni sistemi zaštite

 „Udarci u zadnji kraj pri niskim brzinama su veoma česti. Statistike kažu da se više od 75% zabilježenih nesreća dogodi pri brzini ispod 30 km/h. Kod više od pola ovih nesreća automobil koji dolazi od  unazad uopšte ne koči prije nego pogodi automobil ispred sebe. U ovom segmentu bilježimo veliki potencijal za poboljšanje.“, kaže Lotta Jakobsson.

„Pomognemo li vozaču pri kočenju, u scenariju u kojem je vozač ometen, moći ćemo spasiti mnoge vratove. Sada nudimo City Safety sistem kao standard na našem najnovijem modelu Volvo XC60. Ukoliko je sudar neizbježan sa vozilom ispred, automobil će sam automatski zakočiti. Sistem je aktivan pri brzinama ispod 30 km/h. Naš je cilj napokon razviti automobile koji se neće sudarati. Dok ne ostvarimo taj zadatak, nuditi ćemo neke od najefikasnijih sistema zaštite na svijetu, sisteme koji štite i od trzajnih povreda vrata.“, zaključuje Lotta Jakobsson.